Rad istražuje kako kromosomi sudjeluju u oblikovanju mehanizma koji omogućuje njihovo pravilno razdvajanje tijekom stanične diobe. Usporedbom 25 evolucijski udaljenih vrsta istraživači su pokazali da na organizaciju kromosoma tijekom diobe utječe ukupna količina kromosomskog materijala, a ne sam broj kromosoma.
Rezultati također pokazuju da kromosomi nisu samo pasivni elementi tijekom diobe, već svojim međudjelovanjima stvaraju sile koje doprinose oblikovanju diobenog vretena.
Istraživanje je provedeno kombinacijom snimanja živih stanica, mehaničkih eksperimenata i matematičkog modeliranja te doprinosi boljem razumijevanju prilagodbe stanične diobe različitim veličinama genoma i mehanizama kromosomske nestabilnosti.
Lovro Gudlin jedan je od prvih autora rada, zajedno s Krunom Vukušićem i Majom Novak. Istraživanje je provedeno u okviru projekta ANEUPLOIDY, prvog ERC Synergy projekta dodijeljenog istraživačima i institucijama u Hrvatskoj.
Istraživanje su vodili njegovi mentori na doktoratu dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Čestitamo Lovri, njegovim mentorima i svim suradnicima na ovom izvrsnom znanstvenom uspjehu!
Pročitajte rad u časopisu Nature Cell Biology: https://www.nature.com/articles/s41556-026-02005-8